Bez njih ne bi bilo isto – četiri glavna stuba svetske književnosti

Mislila sam da sam kao pisac usamljena u povremenom osećanju da je to što pišem već negde rečeno, izliveno i, samim tim, nepotrebno dok nisam skoro na online masterklasu jedne čuvene svetske književne face čula isto. Bilo mi je lakše mada ta činjenica nije mnogo promenila suštinu razmišljanja – postoje dela koja su na vrhunski način opisala ovaj svet. Mi koji sada stvaramo, naravno, dajemo pisanju svoje iskustvo (neposredno ili posredno), koje je uvek drugačije, u tome je čar, ali fakat je fakat – ono glavno je već napisano.

Kao što četiri strane sveta određuju naš prostor tako ga, uz uplive duševnosti, znanja, proživljenog, iskustva, mašte i inspiracije njihovih autora opisuju četiri grandiozna dela koja, svako na svoj način, ostavljaju prazna mesta iza sebe. To su: Hamlet Vilijama Šekspira, Braća Karamazovi F.M. Dostojevskog, Stranac Albera Kamija i Proces Franca Kafke.

Uz napomenu da kompleksnost, savršenstvo, dubinu i važnost navedenih dela ne mogu da obrazložim u jednom tekstu, kao što ne mogu ni dovoljno dobro da opišem koliko ih poštujem, upuštam se u avanturu jezgrovitih objašnjenja.

HAMLET – Vilijam Šekspir

foto Wikipedia

Bila sam student anglistike i poslednja generacija kojoj je šekspirologiju predavao profesor Veselin Kostić. Žao mi je što ne možete od njega da čujete zašto je Hamlet toliko važan ali pokušaću – unutrašnja borba, tako svojstvena svima i tako neminovna, prišiveno parče svačijeg života, a, opet, tako posebna, u jednom čoveku visokog morala koji je doveden u sebi najsuprotinju moguću situaciju dočarana je, uz mnoge druge teme u drami, na sažet a opet maestralan način. Ovo delo je grozd, pravi grozd čija su zrna esencija ljudskih zapitanosti, dilema i trvenja.

BRAĆA KARAMAZOVI – F.M. Dostojevski

foto Wikimedia

I strast i vera i nepoverenje i mržnja i geni i porodični odnosi i duhovnost i Bog i zaplet i misterija…sve je stalo u ovu knjigu posle koje “nema dalje” kada je u pitanju literatura koja se bavi unutrašnjim i spoljašnjim životom čoveka – bića koje je na Zemlji a često se zapita šta uopšte radi na njoj i koja je svrha postojanja. Opisana je širina a provučena kroz iglene uši duše, opisan je uzak put na koje zove hrišćanstvo a kroz širok spektar raznoraznih likova, od kojih je svaki, u svojoj glavnoj strasti (koja nam je svima i smrt i lek) jak tj. slab do poslednjih granica izdržljivosti.

STRANAC – Alber Kami

foto Wikipedia

Nema čoveka koji nije, iz peska koji ga je prekrio, iz vreline koja ga je obuzela osetio ono o čemu se ovde piše – je li apsurdno sve, koliko su vezanosti lažne ili prave, dokle ide trpljenje, gde počinje sloboda, da li ona postoji i koliko čeznemo za njom okovani (ili ne?) pravilima, željama, normama. Neviđeno utkana filozofija kroz naizgled jednostavne rečenice i apatija koja nam se migolji ispod nogu kad god nam nešto nije po volji i kad god se, žedni, borimo da nađemo kap vode izvan zadatih okvira života.

PROCES – Franc Kafka

foto worthpoint

Šta sam, zaboga, uradio da se oko mene postavljaju zamke haosa i terora – pitao se svako ko je iole hteo nešto da završi, uradi, stvori, popravi (posao, odnos, bilo šta), svako oko koga se nešto plete (a oko koga se ne plete?). Pitanje je da li su zamke predviđene i predodređene i duhovno potrebne, ali, ako se analiziraju kroz konkretne, zakonodavne, bizarne i nebulozne situacije sa kojima se maltene svakodnevno suočavamo, na kraju ćemo uvek doći do ove knjige.

PLOT TWIST – PETA STRANA SVETA

Sve ove četiri knjige cenim i volim neizmerno i mislim da su najkvalitetnije u književnosti, koja bi u istoj meri bila značajna umetnost da samo one postoje. Toliko su dobre.

No, postoji jedna koju volim još neizmernije. U njoj su takođe prikazani krhki karakteri ljudi i prevrtljivi običaji sveta ali na humorističan način, koji mi posebno prija jer smeh je važan i za mene i za ceo svet. Ova knjiga je van konkurencije, ona je čista zaljubljenost, očaranost, blatantna subjektivnost i vezanost, ona je kraljica nad kraljicama i moja lična najveća književna ljubav. U pitanju je Tom Džons Henrija Fildinga.

foto Wikipedia

Ana Atanasković / Samo voli

Tekst može biti, u celini ili u delovima preuzet i objavljen isključivo uz poštovanje sledećih uslova: uz navođenje punog imena autora i postavljanje linka sa početne stranice ovog sajta, bez prerade preuzetog sadržaja i pod uslovom da se preuzimanje i objavljivanje ne vrši u komercijalne svrhe. Preuzimanje, kopiranje i objavljivanje ovog teksta suprotno navedenim uslovima predstavljaće kršenje autorskih prava.

Published by Ana Atanasković

Published author (Moja ljubav Nikola Tesla (My Love Nikola Tesla)), Beograd je ljubav, Kraljica jorgovana i druge). Journalist. Content writer.

Leave a comment

Design a site like this with WordPress.com
Get started